Iskustva međugorskih hodočasnika, Kolovoz 2013

Other languages: English, Deutsch, Hrvatski, Italiano

Andrea Cunningham: "Međugorje je posebno mjesto"

Među brojnim hodočasnicima susreli smo Andreu Cunningham iz Sjeverne Irske koja je s obitelji, mužem i petero djece posjetila Međugorje. Ovo joj je 5. posjet. Misli da je ovo mjesto nešto posebno i stalno se vraća jer se osjeća kao kod kuće: „Ovo je doista posebno mjesto. Za ukazanja sam čula početkom 90-ih, a prvi put sam ovdje došla 1994. godine, kad sam se i udala. Kako mi Međugorje pomaže? Pa održava moj odnos s Bogom, jača mi i obnavlja moju vjeru, daje mi snagu. Mislim da je lako biti uvučen u gužvu, životnu zbrku, lako nas odvuku druge stvari, ali kad dođete u mjesto kao što je Međugorje to je onda povratak prirodi, povratak osobnom odnosu s Bogom''-kazala je Andrea koja smatra da mladi ljudi uvijek nešto traže, a zapravo traže Boga:„ Divno mi je vidjeti toliko mladih ovdje u Međugorju kako šeću i mole krunicu i izgledaju tako prirodno, ali to im je ovdje lakše nego doma. Kući je to ponekad teško jer ljudi misle kako nisu normalni ako mole, a ne čine neke druge stvari. Ne znam za budućnost. Jedino mogu reći da je Međugorje malo neba na ovoj zemlji i svi tome težimo, bili toga svjesni ili ne. Tome težimo, a ovdje dobijete osjećaj da je to moguće postići".

Otac Charles Colazzi o iskustvu Međugorja

Otac Charles Colazzi iz New Jerseya deveti je put u Međugorju. Govorio nam je o svome životu, svećeničkom pozivu, iskustvu Međugorja. Ovdje je došao sa skupinom mladih kada je imao šesnaest godina. Kaže da je jednostavno iskusio ljepotu ovoga mjesta: „Kao mladić išao sam u crkvu ali nisam baš volio svoju vjeru. Dok sam bio u Međugorju, iskustvo molitve bilo je toliko snažno da me istinski promijenilo. Nakon povratka, zavolio sam molitvu, provodio vrijeme na klanjanju i moleći krunicu, uglavnom svaki dan”. Četiri godine poslije toga odlazi u sjemenište te postaje svećenik kada se ponovno vraća u Međugorje. „Sve je to predivno iskustvo. Rekao bih zapravo da sam se zaljubio u Gospu, u Isusa. Svi iskuse nešto drugačije, bilo da je to unutarnje iscjeljenje, osjećaj bliskosti i ljubavi, ali također i čuda jer mi svi vidimo neke stvari i osjećamo to. Ispovijedi u Međugorju veoma su znakovite, ljudi su zacijelo drugačiji kada se vrate doma. Obično ljudi koji se ispovijedaju ovdje često osjete nešto, nerijetko ime se život promijeni u potpunosti i osjeća se snaga ispovijedi, dobrih ispovijedi nekih koji su dvadeset ili trideset godina lutali. Za mene kao svećenika to je vrhunac u Međugorju jer je tako lijepo i korisno”-kazao je otac Charles.

Međugorje mi je pomoglo shvatiti Evanđelje

Stefano Rotondo je liječnik iz Italije. Za Međugorje je čuo već na početku ukazanja, a prvi je put Kraljici Mira hodočastio već 1983. Posvjedočio nam je da se njegov život nakon toga iz temelja promijenio. „Tada sam shvatio da je vrlo važno pronaći Boga ondje gdje živim i da mogu pronaći radost jednostavnog susreta s Bogom. Došao sam pri put 1983., a Međugorje je danas za mene ondje gdje živim. Ono mi je pomoglo shvatiti Evanđelje i živjeti ga u svakidašnjem životu. Ovdje sam naučio slušati, naučio sam što je tišina; naučio sam prihvatiti samoga sebe. Jednostavno, počeo sam svoje srce otvarati Bogu” - svjedoči dr. Stefano čija je obitelj nakon jednog hodočašća u Međugorje s još dvije obitelji osnovala molitvenu skupinu. K tomu, već četvrtu godinu dovodi hodočasnike u Međugorje: „U dubini našega srca željeli smo nastaviti molitvu u našem mjestu te smo, nas tri obitelji, počeli zajednički moliti krunicu, što redovito činimo. Osjetili smo da Gospa ulazi u našu kuću i želi da i druge dovedemo u Međugorje”.

„Ohrabrenje za svećenički poziv i glazbu sam dobio u Međugorju”

Velečasni Liam Lawton iz Irske odrastao je u sedmeročlanoj obitelji, a za svećenika je zaređen 1984. godine. Kazao je kako ga se pri prvom posjetu Međugorju najviše dojmila vjera ljudi koji ovdje žive. Vlč. Liam dolazi iz obitelji glazbenika i želja mu je bila uz svećenički poziv živjeti i glazbu. Presudan trenutak i ohrabrenje doživiuo je upravo u Međugorju nakon ispovijedi kod fra Slavka Barbarića, koji ga je pozvao da na Misi nakon pričesti otpjeva nekoliko pjesama. Nakon toga je glazbom pratio i Klanjanje koje je predvodio fra Slavko. To je bio početak klanjanja kakvo imamo danas u Međugorju. Na fra Slavkov poticaj organiziran je i prvi Festival mladih 1990. na kojem je Liam od početka sudjelovao. Kazao je kako su za njega dvije najvažnije međugorske poruke - Bog postoji i samo je u Bogu mir, a instrument toga mira je Gospa.

Svaki dan osjećam Gospinu i Isusovu milost

Agnes Nick već dvadeset godina živi u Kanadi. Ovih dana ostvarila joj se dugogodišnja želja da dođe u Međugorje. „Svaki dan u svom životu osjećam Gospinu i Isusovu milost. Članica sam molitvene skupine u Saint Tomasu u Torontu koja se zove Marija pokreće svećeništvo. Okupljamo se svake srijede navečer i molimo krunicu Blaženoj Djevici Mariji te čitamo njezine poruke iz Međugorja. Otkako to činim osjećam da s lakoćom podnosim sve životne poteškoće: prepustiš se Bogu i njegovoj Majci, a oni znaju sve naše potrebe. Oni uvijek pomažu u našim potrebama“, kazala je Agnes.

 

Da bi Bog živio u vašim srcima, morate ljubiti.

`