Cardinal Ratzinger now Pope Benedict XVI and Medjugorje

Other languages: English, Čeština, Hrvatski, Italiano

Papa Benedict XVI nije protiv Međugorja

«Habemus papam – Imamo papu»! Proglas je to koji je razveselio cijelu Crkvu, vjernike i svijet. No, čini se da nekima usklik kako imamo papu nije dovoljan. Pojedini uz to žele imati i rasplamtjeti unutar Crkvene sukobe. Tako jedan hrvatski tjednik na naslovnici uz vijest o novome papi Benediktu XVI. donosi i tvrdnju kako je novi papa protivnik Međugorja. Naravno, već po uobičajenom scenariju u samom tekstu ničim se ne potkrjepljuju takve paušalne ocjene. Doduše, iz konteksta je izvađena izjava iz posebnog pisma Kongregacije za nauk vjere od 8. studenoga 1995. u kojoj se kaže: «Za mjesta ukazanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena.». I tu je kraj. Teksta o odnosu novoga Pape prema Međugorju nema. Rekli bismo bačena je udica. Kad mi je prije nekoliko dana jedan ugledni hrvatski kolumnist kazao da se Crkva treba pripaziti ovih dana jer će, kako reče, trebati «naplatiti» sve dobro što je pisano o Crkvi za vrijeme smrti Pape Ivana Pavla II. Čini se da naplata dolazi i da se taj kolumnist nije zaletio.

Kako bi stali u zaštitu Istine dobro je napisati kako su takvi napisi u najmanju ruku zlonamjerni i nikako slučajni. Imputirati novoizabranom papi teze koje nije izrekao su težak udarac na službu koju obnaša. Budimo samo malo logični i stvari postavimo ovako. Ukoliko se tako bombastično naglašava kako je novi papa protiv Međugorja to bi po logici stvari značilo da je došlo do nekih promjena u Vatikanu. Ta konstatacija da je protiv je, dakle, nešto novo i zato zanimljivo. To bi nas logikom najobičnijeg zaključivanja dovelo do toga kako je prijašnji papa Ivan Pavao II. bio za Međugorje. Isto tako, ta činjenica udara na autoritet i osobnost novoizabranog pape koji je do sada bio prefekt Kongregacije za nauk vjere i kao takav mogao je bezbroj puta jasno kazati kako je protiv Međugorja, ako jest. Po toj logici znači da je novi papa bio licemjer? Svakako ne. Stvar je jasna za one koji žele biti na izvorima istine o Međugorju. Bezbroj puta je iz tajništva za nauk vjere potvrđeno kako se treba držati Izjave o Međugorju koje su donijeli biskupi BKJ u Zadru 10. travnja 1991. nakon rada komisija koje su ispitivale događaje u Međugorju. Tako msgr. Tarcisko Bertone, tajnik Kongregacije za nauk vjere, na čijem je čelu bio kardinal Joseph Ratzinger, u izjavi od 23. ožujka 1996, prot. Br. 154/81-01985 piše: «…Na temelju dosadašnjih istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima ili objavama. Međutim, brojna okupljanja vjernika s raznih strana koji u Međugorje dolaze potaknuti vjerskim i nekim drugim motivima zahtijevaju pozornost i pastoralnu skrb poglavito dijecezanskog biskupa, a s njime i drugih biskupa, kako bi se u Međugorju, i povezano s njime, promicala zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, u skladu s učenjem Crkve.»

Uz to možemo iznijeti i bezbroj drugih službenih izjava u kojima se nigdje ne brane privatna hodočašća u Međugorje. Kad se govori o Međugorju sam se kardinal, a sada papa Joseph Ratzinger, vrlo pozitivno izrazio u svojoj knjizi intervjua «Zur Lage des Glaubens» iz 1986.godine. Tu je objavljen jedan njegov razgovor o stanju vjere u Crkvi u svijetu i tu se on izrazio pozitivno o Međugorju kao mjestu molitve, mjestu gdje se čovjek obraća Gospodinu na poticaj Majke Marije. Kad su se svojevremeno pojavile glasine kako je Vatikan zabranio hodočašća u Međugorje oglasio se glasnogovornik Svete Stolice Joaqim Navarro-Valls i to odmah opovrgnuo: «Ne može se ljudima reći da ne mogu ići onamo sve dok se ne dokaže da su ukazanja lažna. To još nije dokazano. Svatko, dakle, može ići onamo ako želi.» (Catholic News Service, 21.8.1996.)

Komentirajući ovih dana izbor novoga pape Benedikta XVI. dr. Tomislav Ivančić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i osobni poznavatelj kardinala Ratzingera, s kojim se često susretao u vatikanskoj teološkoj komisiji, je kazao kako nije zanemarivo da novi papa zna zauzeti dobar stav u odnosu na Međugorje. To je potvrdio i dr. fra Tomislav Pervan koji je prevodio knjige kardinala Ratzingera i s njim razmjenjivao dopise. U konačnici Međugorje se ne niti dokazati niti poreći napisima i raspravama. Isus je rekao «Po djelima ćete ih prepoznati», a ta djela Božjeg milosrđa i Majčina vodstva u obraćenu ljudi očiti su iz dana u dan.

fra Mario Knezović,
ravnatelj ICMM i gl. urednik Radiopostaje «Mir» Međugorje

Kardinal Ratzinger nadahnuto govorio o Međugorju

Milan Vuković, doktor prava, sudac Ustavnoga suda Republike Hrvatske izjavljuje: «Kao kardinal, Joseph Ratzinger nikada nije izrekao riječ neprijateljsku, protivničku, zabranjujući i osporavajući glede međugorskih ukazanja». (Vjesnik, Srijeda, 27. travnja 2005.)

«Teško je vjerovati da bi ime mjestašca u zabiti hercegovačkog kamenjara ikada postalo top-temom Globusa da nije u Rimu za nasljednika pape velikog Ivana Pavla Drugog izabran Joseph Ratzinger, koji je uzeo znakovito ime – Benedikt Šesnaesti. Novinar ne zadire u vrhnaravnu bit zbivanja u Međugorju koja su potresla vjernički svijet planetarno, s više od četrdeset milijuna posjetitelja do današnjeg dana, nego iz prve ruke, metodom istrgnuta navoda, urbi et orbi, javlja: »Novi papa protivnik Međugorja«.

Taj naslov zauzima veliki dio naslovnice i cijelih dviju stranica nad tekstom koji se citira: »Posebnim je pismom o Međugorju, 8. XI. 1995. godine upozorio na zakon Crkve, poručivši: "Za mjesto ukazivanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena"«.

Iako novinar dodaje da je kao kardinal i prefekt Kongregacije za nauk vjere donio nekoliko bitnih odluka u vezi s Međugorjem, ne navodi niti jednu drugu osim navedene rečenice. Shvaćam da je novinar slobodan iznositi ono što on smatra bitnim i važnim, ali ta sloboda ne smije iskriviti slobodu čovjeka i pravo da bude pravilno informiran istinom a ne »istinom novine«.

Kao kardinal Joseph Ratzinger na dužnosti prefekta Kongregacije za nauk vjere nikada i nigdje nije izrekao riječ neprijateljsku, protivničku, zabranjujući i osporavajući glede međugorskih ukazanja, fenomena koji je povezao svijet zato što je Međugorje – zahvat Božji a ne ljudski!

Kao odvjetnik branio sam fra Jozu Zovka koji je 1981. bio optužen u Mostaru zbog, navodnog, njegova udjela u montiranju tog fenomena. O svojim zapažanjima o imbecilnoj optužnici i njezinu rezultatu objavio sam dvije knjige: »Čl. 133 KZ SFRJ nad Međugorjem« (1990.) i »Obdareni milošću – Dvadeset godina poslije procesa fra Jozi Zovku« (2000.).

Opisujem tu izjavu kardinala Ratzingera u kontekstu razgovora predsjednika Tuđmana u biltenu svetišta Press Bulletin br. 61, koji je tada posjetio Međugorje i na pitanje novinara rekao: »Ponavljam da mi je prilikom mog zadnjeg razgovora s njim papa Ivan Pavao Drugi rekao da bi prilikom posjeta Bosni i Hercegovini želio posjetiti Međugorje«.

To svjedočenje predsjednika Tuđmana poslužilo mi je citirati ovaj dio izjave kardinala Ratzingera o tome da se: »Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može ustvrditi kako je riječ o nadnaravnim ukazanjima ili objavama (...) za mjesta ukazanja koja se još istražuju službena su hodočašća zabranjena«. Ne znači to da nije moguće njezino mijenjanje u budućnosti.

To je i normalno shvaćanje Crkve u sličnim slučajevima. Papina želja, kako svjedoči predsjednik Tuđman, da posjeti Međugorje upućuje nas na zaključak da je Međugorje u viđenju novog svjetskog poretka, civilizacije ljubavi, bivšeg pape Ivana Pavla Drugog zauzimalo važno mjesto.

Prema mjesečniku Naša ognjišta XXI. (1991.) br. 10, pokojni fra Slavko Barbarić svjedoči svoj susret s kardinalom Ratzingerom u Linzu na susretu više od tristo svećenika koji su raspravljali o iskustvima ispovijedi u Međugorju. S kardinalom Ratzingerom imao je duži razgovor, i to baš o Međugorju. Fra Slavko, s velikom odgovornošću u tom vremenu, kaže da mu je Ratzinger rekao: »... Crkva ne želi ništa gušiti što donosi dobre duhovne plodove. Ali što se tiče ukazanja, naglasio je da ne može još reći ni da niti ne. Zato će komisija Biskupske konferencije nastaviti sa svojim radom«.

Kardinal Ratzinger nadahnuto je govorio o Međugorju i 1991. Na naslovnoj stranici Neue Bildpost od 8. rujna 1991. najavio je »... skoro rješenje međugorskog pitanja i obećao da će se u svakom slučaju nastojati održati hodočasničko mjesto Međugorje kao mjesto molitve«.

Doista se postavlja veliko pitanje o tome iz kojih izvora i zbog čega Globusov novinar u trenutku svjetskog raspoloženja s novim papom insinuira i neistinito iznosi tvrdnju da je »novi papa protivnik Međugorja«, i to na naslovnici toga tjednika i na reprezentativnom dvostraničnom obojenom prostoru, što bi valjda trebalo sugerirati čitateljima nešto negativno o papi koji tek stupa na dužnost, ili pak Hrvatima kao poznatim štovateljima Blažene Djevice Marije istaknuti »potrebu opreza« prema Njezinu štovanju jer, eto, ni Papa nije na čistu s tim štovanjem.

»Hodajmo u istini«, kazao bi pokojni kardinal Kuharić, jer daleko je bolje pisati istinu nego je izmišljati.»

 

Da bi Bog živio u vašim srcima, morate ljubiti.

`